Zodijak i ekliptika - Latituda i longituda - Nakrivljenost ekliptike
NAKRIVLJENOST EKLIPTIKE
Zemlja je manje-više, sfera, kugla.
Nebeska sfera je sfera koja okružuje zemlju (prividno gledano). Možemo zamisliti, tj. projicirati Zemljin ekvator na nebesku sferu, drugim riječima, produžimo ga izvan granica zemlje. Astronomi su to i učinili,i ovakva zamišljena projekcija naziva se nebeski ekvator. Ono što je važno u ovoj projekciji jest da se projekcija zemljinog ekvatora na nebesku sferu ne poklapa s ekliptikom. Ekliptika ili prividni put Sunca, je velika kružnica na nebeskoj sferi. Nebeski ekvator je druga velika kružnica. Među njima postoji kutno odstupanje od oko 23º. Ovaj se kut između nebeskog ekvatora i ekliptike nazova «zakrivljenost ekliptike», budući da mjeri koliko je ekliptika nakrivljena u odnosu na nebeski ekvator. |
 |
Nagnutost ekliptike također je odgovorna za promjenu godišnjih doba na Zemlji. Kada Zemlja okrene Suncu svoj Sjeverni pol, na sjevernoj polutci nastane ljeto, a na južnoj zima. Šest mjeseci nakon toga, kada se Zemlja okrene Suncu južnim polom, na sjevernoj je hemisferi zima, a na južnoj ljeto.
Da zemljina os nije nagnuta, tj. da su ekliptika i ekvator na istoj ravnini, ne bi bilo godišnjih doba.
Temperaturne razlike koje prate godišnja doba ne nastaju zbog udaljenosti od Sunca, već zbog razlika u kutu pod kojim Sunčeve zrake padaju na Zemlju. Što je veći kut njihova upada i što ih više dodatno zakrivljuje sama atmosfera, to je svježija klima.
Sunčeve zrake koje dolaze do Zemlje paralelne su s ekliptikom. Naravno, postoje male kutne razlike zbog Zemljinog promjera, ali one su gotovo nevažne u usporedbi s udaljenošću Sunca od Zemlje. Ovo nas dovodi do još jedne fascinantne definicije ekliptike: kad god vas dotakne sunčeva zraka, ta je zraka došla s ravnine ekliptike. Drugim riječima, kad god gledate u Sunce, linija koja povezuje vas i Sunce dio je ekliptike.
|
 |
 |
|
|